| oduzeti opljačkano |
| ponedeljak, 10 novembar 2008 07:45 |
|
Na završnoj raspravi o nacrtu Zakona o provjeri načina sticanja imovine, koju je organizovalo Ministarstvo pravde RS, bilo je samo petoro prisutnih. Namjerno ili slučajno, na ovu raspravu nisu pozvani predstavnici nevladinih organizacija i drugi zainteresovani pojedinci za usvajanje i sprovođenje ovog zakona. Na ovoj raspravi Krstan Simić, sudija Ustavnog suda BiH, zastupao je interese tajkuna i kriminalaca, jer je umjesto oduzimanja nezakonito stečene imovine, predlagao uvođenje i plaćanje poreza na opljačkanu imovinu. Ova neozbiljna rasprava je još jednom pokazala svu poltičku neodgovornost, manipulaciju i nezainteresovanost vladajuće strukture da pripremi, usvoji i primijeni zakon, koji će obezbijediti oduzimanje nezakonito stečene imovine. Građani RS i BiH već dugo čekaju na obećano usvajanje i primjenu zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Procjenjuje se da je vrijednost nezakonito stečene imovine od 1990. godine u BiH veća od njenog godišnjeg bruto društvenog proizvoda. Oduzimanjem i prodajom nezakonito stečene imovine u BiH mogla bi se obezbijediti sredstva za vraćanje stare devizne štednje, obeštećenje građana kojim je u ratu opljačkana ili uništena imovina, jačanje socijalnih fondova i otvaranje novih radnih mjesta. Usvajanje i primjena ovog zakona uslov je svih uslova za borbu protiv kriminala i razvlašćivanje sve moćnije kriminalne strukture u BiH. Pozivamo i predstavnike međunarodne zajednice da prekinu dugogodišnje ćutanje o ovom ključnom problemu u BiH i da izvrše pritisak na neodgovornu, nezainteresovanu i kriminalizovanu vladajuću strukturu, kako bi što prije pripremila, usvojila i primijenila zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine. |
| djed mraz i visoki predstavnik |
| Postoji neka sličnost između djeda mraza i visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. I jedan i drugi su izmišljeni ili bajkoviti likovi, iluzionisti, predmet osporavanja i nešto što je trebalo da, makar privremeno ili prividno, integriše duboko podijeljenu zemlju. |
| opširnije... |
| predizborno legitimisanje |
| Predizborne kampanje su vrijeme i prilika za političko legitimisanje. U vrijeme predizborne kampanje političke stranke i kandidati bi trebali pokazati građanima svoju sposobnost i odgovornost da iskreno zastupaju njihove interese u institucijama vlasti. Ubijediti ih da podrže i da neće biti zaboravljeni do narednih izbora. Jer izbori su jedina prilika za građane da stvarno odlučuju o vlasti: da biraju boljeg od lošijeg ili da biraju manje zlo. Nažalost, istraživanja Centra za humanu politiku pokazuju da samo 5% građana vjeruje da političari poslije izbora zastupaju u potpunosti njihove interese, da samo 20% građana, prije početka izborne kampanje, zna za koga će glasati, da vladajuće političke strukture u potpunosti ispune manje od 10% svojih predizbornih obećanja i da će poslije ovih izbora, lokalna vlast ostati nepromijenjena u većini opština u Bosni i Hercegovini. Ovi rezultati samo pokazuju da građani u Bosni i Hercegovini imaju ozbiljan problem da izaberu sebi odgovornu vlast. |
| opširnije... |
| tajkunokratija |
| Sve više uočavam sličnost između demokratije i komunizma u pogledu mogućnosti ili nemogućnosti njihovog praktičnog ostvarenja. Ta sličnost, više nego drugdje, postoji u ovoj zemlji. Kao i komunizam, demokratija ovdje sve više postaje ideal, daleki i teško ostvarivi cilj, iluzija, fatamorgana... |
| opširnije... |