institucionalna efikasnost u borbi protiv organizovanog i privrednog kriminala u bih
subota, 22 septembar 2007 01:00

Građani BiH suočavaju se sa veoma moćnom, uvezanom i uticajnom kriminalnom strukturom, koja ima svoje istaknute predstavnike ili zaštitnike u institucijama vlasti, političkim strankama, međunarodnoj zajednici i biznisu.

Nastoji se realizovati scenario očuvanja, jačanja i legalizacije kriminalne strukture i kriminalnih poslova kroz izbjegavanje sankcionisanja ili sankcionisanje manje od 10% odgovornih za kriminalno nasleđe iz proteklog perioda i stvaranje privida institucionalne borbe protiv kriminala i korupcije.

Centar je izradio prvu nepotpunu analizu institucionalne efikasnosti u borbi protiv organizovanog i privrednog kriminala. Analizirana je efikasnost institucija pravosuđa, ministarstva unutrašnjih poslova (kriminalistička policija) i službe za reviziju javnog sektora. Izabran je samo dio institucija koje mogu biti dobri reprezenti pravosuđa, izvršne vlasti i «nezavisnog» revizorskog sektora. Rezultati ove nepotpune analize pokazuju da BiH nema efikasne institucije za borbu protiv izuzetno visokog nivoa organizovanog i drugih najtežih oblika kriminala. Nadležne institucije otkriju i procesuiraju manje od 5% stvarno izvršenog organizovanog i privrednog kriminala u BiH.

 

Kompletanu analizu možete pogledati ovdje.

 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...