predstavljen izvještaj o napretku u razvoju osnovnih paketa zdravstvene zaštite
ponedeljak, 21 jul 2008 00:00
Centar za humanu politiku, na konferenciji za novinare u Banjaluci, predstavio je rezultate izvještaja o napretku u razvoju osnovnih paketa zdravstvene zaštite u BiH. Ovaj izvještaj je dio projekta „Za bolje pakovanje zdravstvene zaštite u BiH“, kojeg realizuje ovaj centar u partnerstvu sa nevladinom organizacijom Euro Rom iz Tuzle i uz podršku Centara civilnih inicijativa.

U entitetima i Brčko distriktu, ni poslije deset godina, nije  izvršena zakonska obaveza donošenja osnovnih paketa zdravstvene zaštite za građane koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje.  Identifikovano je više problema koji utiču na zadovoljstvo i mogućnosti za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, kao i zabrinjavajuća isključenost i ignorisanje prava i interesa građana koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje i ostalih korisnika zdravstvene zaštite. Rezultati ovog izvještaja pokazuju da postoji potreba i mogućnost donošenja osnovnih paketa ili poboljšanog sistema zdravstvene zaštite u entitetima i Brčko distriktu.

U razvoju osnovnog paketa zdravstvene zaštite najveći napredak je ostvaren u Federaciji BiH, dok su višegodišnje aktivnosti na razvoju osnovnih paketa u Republici Srpskoj i Brčko distriktu gotovo obustavljene. Posebna ili najveća vrijednost osnovnog paketa u Federaciji BiH trebala bi biti ujednačavanje prava građana koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje. U RS preovlađuje stav da nema potrebe za usvajanjem posebnog osnovnog paketa, zbog toga što već postoji funkcionalan paket ili sistem ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Postoje realni izgledi da osnovni paket zdravstvene zaštite u Federaciji BiH bude usvojen do kraja naredne godine,  dok je usvajanje osnovnih paketa u RS i Brčko distriktu za sada neizvjesno. Za uspješno uvođenje osnovnog paketa trebala bi biti ispunjena tri osnovna preduslova: (1) postojanje, osim obaveznog,  dopunskog i drugih osiguranja, (2) reformisan zdravstveni sektor i (3) postojanje finansijskog i socijalnog kapaciteta, koji može obezbijediti ostvarivanje prava u skladu sa potrebama građana.

Prava građana koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje propisana su zakonom i podzakonskim aktima. Ova prava podrazumjevaju pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na novčane naknade i druga prava. Sa normativnog aspekta nema značajnijih razlika u pravima građana koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje između entiteta, Brčko distrikata i zemalja iz okruženja. Četvrtina građana BiH nije obuhvaćena obaveznim zdravstvenim osiguranjem.

Godišnji troškovi zdravstvenog sektora u BiH iznose oko 9,3% bruto društvenog proizvoda, a prosječni troškovi po stanovniku u 2006. godini iznosili su 475 KM. Ukupni troškovi zdravstvenog sektora u BiH finansiraju se iz javnih izvora sa 55%, sredstvima građana sa 44% i sredstvima međunarodne pomoći sa 1%. Postojale su značajnije razlike u strukturi izvora finansiranja zdravstvenog sektora između entiteta i Brčko distrikta u 2006. godini, tako da su iz javnih izvora ovi troškovi u Brčko distriktu finansirani sa 70%, u Federaciji BiH sa 59% i u RS sa 45%.

U oblasti zdravstva BiH je u značajnom zaostajanju po ljudskim i materijalnim resursima u odnosu na zemlje iz okruženja, a posebno u odnosu na Evropsku uniju. Ovakvo stanje ljudskih i materijalnih resursa ima negativan uticaj na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite za građane koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje u BiH. U odnosu na zemlje iz okruženja i Evropsku uniju, BiH ima znatno manje učešće stanovništva starijeg od 65 godina u ukupnom stanovništvu, manje očekivano trajanje života i veću stopu infantilnog mortaliteta. Zdravstveno stanje stanovništva u BiH, zbog posljedica rata, socioekonomske situacije, nezaposlenosti, migracija, nezdravog načina života i dugotrajnog postraumatskog stresnog poremećaja, bilo je konitinuirano ugrožavano.

Rezultati anketnog istraživanja pokazuju da dvije trećine građana iz BiH, koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje, nije uopšte ili je nedovoljno informisano o pravima iz zdravstvenog osiguranja, polovina ovih građana koristi zdravstvenu zaštitu u javnom i privatnom sektoru, više od polovine potrebnih  lijekova ovi građani plaćaju po uvećanoj ili punoj cijeni, samo jedna trećina ovih građana je  zadovoljna zdravstvenim uslugama u javnom sektoru i dvije trećine ovih građana nije primijetilo promjene na bolje u ostvarivanju njihovih prava na zdravstvenu zaštitu u proteklih deset godina.

Građani koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje identifikovali su više problema koji utiču na njihovo zadovoljstvo i mogućnost ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Među ovim problemima najznačajniji su skupi lijekovi, čekanje na zdravstvene usluge, neljubaznost zdravstvenog osoblja, korupcija u zdravstvu, smanjene mogućnosti korištenja zdravstvene zaštite zbog siromaštva, odnosi i prednosti privatnog u odnosu na javni sektor u zdravstvu, otežan pristup zdravstvenoj zaštiti seoskog i provincijskog stanovništva, porodična medicina, plaćanje participacije i neopremljenost zdravstevnih ustanova.

Reforma zdravstvenog sektora u BiH još se nalazi u ranoj fazi, što zbog međuzavisnosti  ima ili može imati negativan uticaj na donošenje i uspješnu implementaciju osnovnih paketa zdravstvenih usluga ili prava. U entitetima i Brčko distriktu nije uspostavljen promjenjiv, unaprediv, mjerljiv i građanima, koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje, odgovorniji sistem zdravstvene zaštite. U cilju otklanjanja uočenih problema i unapređenja zdravstvene zaštite građana koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje, preporučuje se:

- intenziviranje aktivnosti na razvoju i donošenju osnovnih paketa zdravstvene zaštite u entitetima i Brčko distriktu,
- sprovođenje kampanje potpunijeg informisanja o pravima ne zdravstvenu zaštitu,
- eliminisanje ili smanjenje identifikovanih problema od strane građana,
- obezbjeđenje pristupačnijih zdravstvenih usluga u inostranstvu,
- razvijanje i uspostavljanje sistema godišnjeg praćenja ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu,
- otvaranje reforme zdravstvenog sektora prema javnosti,
- obezbjeđenje nedostajućih finansijskih sredstava za uspješnu primjenu osnovnih paketa zdravstvene zaštite,
- intenziviranje reforme zdravstvenog sektora.

Kompletan izvještaj možete pogledati ovdje.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...