umjesto ukidanja tužilaštva i suda BiH, treba ukinuti postojeće pravosuđe
četvrtak, 02 februar 2012 09:31
Centar za humanu politiku  smatra da umjesto politikantske inicijative za ukidanje Tužilaštva i Suda BiH treba ukinuti  postojeće pravosuđe i uspostaviti nezavisno, nekorumpirano, efiksano i odgovorno pravosuđe. Postojeće pravosuđe treba ukinuti zbog toga što imamo deset puta više nepravde, korupcije, organizovanog i drugog kriminala, droge i drugih oblika ugrožavanja javnog interesa i osnovnih društvenih vrijednosti nego što smo imali u bivšem jednopartijskom sistemu.

Ovakva tužilaštva treba ukinuti zato što otkriju i gone manje od 10% odgovornih za korupciju, privredni i organizovani kriminal,  što u njima radi preko 90% korumpiranih, nesposobnih i nespremnih tužilaca,  što uglavnom funkcionišu kao tužilaštva za šumske krađe i opšti kriminal, što istražuju  ratne zločine drugih, što ne istražuju višemilionski kriminal koji  se vidi iz njihovih kancelarija, što ne traže oduzimanje višemilonske dobiti stečene izvršenjem krivičnih djela, što u sudskom postupku povlače potvrđene optužnice zbog korupcije, što progone one koji prijavljuju kriminal, što odjelima za privredni kriminal rukovode tužioci koji su se istakli prikrivanjem izvršenog kriminala,  što ne završavaju istrage započete prije 2006. godine, što prave nagodbe kada imaju sve dokaze i što nikome ne odgovaraju.

Ovakve sudove treba ukinuti zato što u njima radi preko 50% korumpiranih i nesposobnih sudija, što se može naručiti ili kupiti oslobađajuća presuda za ubistvo i druga krivična djela, što prihvataju povlačenje potvrđenih optužnica i štetne sporazume o priznanju krivice, što povlaštenim izriču uslovne ili minimalne kazne za teška krivična djela, što sudski postupci traju preko 10 godina i što nikome ne odgovaraju.

Ovakav Visoki sudski i tužilački savjet treba ukinuti zato što je odgovoran za katastrofalno stanje u pravosuđu, što je imenovao korumpirane i nesposobne na funkcije tužilaca i sudija, što su do sada razriješili 3 i opomenuli 1% prijavljenih sudija i tužilaca; što u njemu apsolutnu većinu imaju sudije i tužioci koji nemaju interesa da promijene ovakvo pravosuđe i što nikome ne odgovaraju.  

Bolje je imati 30 nekorumpiranih, sposobnih i spremnih tužilaca,  nego  preko tristotine sadašnjih i 500 nekorumpiranih i sposobnih sudija, nego oko hiljadu sadašnjih.  Bolje je imati pravosuđe pod kontrolom partijskih komiteta, nego pravosuđe pod kontrolom kriminalnih struktura. Ne treba imati iluzija da će domaći političari, parlamentarci ili predstavnici međunarodne zajednice putem strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa, akcionih planova, projekata o jačanju tužilačkih kapaciteta ili na drugi način suštinski promijeniti pravosuđe. Monopol nad kreiranjem novog pravosudnog sistema u BiH  treba oduzeti političarima,  međunarodnoj zajednici i predstavnicima pravosuđa. Novi pravosudni sistem, na čija bi rješenja odlučujući uticaj trebali imati predstavnici civilnog društva  i najšira stručna i javna rasprava, podrazumjevao bi izmjene postojećeg zakonskog okvira, sprovođenje lustracije u pravosuđu kojom bi bilo odstranjeno preko 90% tužilaca i  oko 50% sudija koji su  korumpirani, nesposobni ili nespremni da rade svoj posao, osnivanje Visokog tužilačkog  i Visokog sudskog savjeta u kojim članovi ne bi mogli biti aktivni  tužioci i sudije, kantonalna i okružna tužilaštva za opšti kriminal, dva entitetska tužilaštva za privredni i organizovani kriminal i državno tužilaštvo za ratne zločine, uspostavljanje sistema odgovornosti, kontrole i godišnje ocjene kvaliteta rada u pravosuđu i prvo imenovanje sudija i tužilaca na mandat od 5 godina.

Predlažemo da državni i entitetski parlamenti donesu odluke o ukidanju tužilaštava, sudova i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta sa 01. januarom 2013. godine i da se istog dana uspostave nove pravosudne institucije.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...