nevažećih glasačkih listića više nego 2006.
srijeda, 06 oktobar 2010 00:00
Centar za humanu politiku zatražio je danas od Centralne izborne komisije da javnosti odgovori zbog čega je prema preliminarnim, nezvaničnim i nekompletnim rezultatima izbora izuzetno visok procenat nevažećih glasačkih listića, zbog čega je on veći za preko 10% u odnosu na izbore 2006. godine i nekoliko puta u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, zbog čega se raspon nevažećih glasačkih listića kreće od 5,1% do 9,9% po izbornim jedinicama i zbog čega od 2006. godine niisu preduzete potrebne edukativne, normativne, organizacione, kadrovske, antikoruptivne i druge mjere da se ovaj problem umanji? Takođe je zatraženo da odgovori, zbog čega je u 4 poslednja sata, kada bi trebao biti najmanji broj izašlih na izbore, glasalo preko 20% od ukupnog broja birača ili preko 36%  od ukupnog broja izašlih na izbore i šta će preduzeti da se utvrdi koliko je bilo nedozvoljenog glasanja u ime odsutnih, kojim se  povećava procenat izašlih na izbore i izborni rezultat određenih stranaka i kandidata?

Zbog sumnje da su na ovim izborima neki članovi biračkih odbora, u cilju da utiču na izborni rezultat, neovlašteno učinili dio glasačkih listića nevažećim  i glasali u ime odsutnih na izborima, od svih tužilaštava u BiH zatraženo je da sprovedu hitnu istragu.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...