čekajući izbore
srijeda, 23 septembar 2009 00:00
Centar za humanu politiku sproveo je septembra ove godine anketno istraživanje  na reprezentativnom uzorku od 400 građana, koje je pokazalo da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu u BiH. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.

Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da bi 15% građana glasalo za vladajuće stranke, 49% građana bi glasalo za stranke koje nisu u vlasti i 36% građana ne bi glasalo ni za koga. Postoje nešto značajnije razlike  u rezultatima, s obzirom na entitetsku pripadnost građana. U Federaciji BiH  za stranke u vlasti bi glasalo samo 8% građana, 56% građana bi glasalo za stranke koje nisu u vlasti i 36% građana ne bi glasalo ni za koga. U RS za stranke u vlasti bi glasalo 26% građana, 34% građana bi glasalo za stranke koje nisu u vlasti i 40% građana ne bi glasalo ni za koga. Ne postoje značajnije razlike između građana, s obzirom na njihovu polnu, mjesnu, starosnu, socijalnu i obrazovnu pripadnost. Muškarci, stanovnici grada, mlađi, siromašniji i obrazovaniji birači u nešto većem procentu bi podržali stranke koje nisu u vlasti. Ovi rezultati nesumnjivo pokazuju visok nivo građanskog nezadovoljstva stanjem u BiH i rezultatima vladajuće strukture u ovom mandatu. Rezultati takođe pokazuju da su građani u Federaciji BiH nezadovoljniji sa vladajućom strukturom od građana u RS.

Kompletan  komentar rezultata anketnog istraživanja možete pogledati ovdje.

 
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...