javna rasprava o članstvu u nato
utorak, 15 septembar 2009 07:31
Centar za humanu politiku uputio je danas Parlamentu BiH inicijativu kojom traži organizovanje prethodne javne i parlamentarne rasprave o članstvu BiH u NATO.

Centar za humanu politiku  smatra da odluku o ovom i drugim značajnim pitanjima ne smiju donositi neodgovorni i korumpirani pojedinci, već parlamenti, na osnovu prethodno organizovane javne rasprave. Referendumsko izjašnjavanje o ovom pitanju ne bi riješilo dilemu i samo bi potvrdilo podjele koje postoje po ovom i drugim pitanjima u BiH.

Treba razdvojiti pitanje  članstva BiH u Evropskoj uniji od članstva u NATO,  reafirmisati globalnu političku i bezbjedonosnu ulogu Ujedinjenih nacija, osuditi agresivnu politiku i ratove  u kojima učestvuje NATO i usvojiti ustavnu odredbu o zabrani učešća građana BiH u ratovima i drugim agresivnim operacijama na teritoriji drugih zemalja. Nesvrstanost, neutralnost i demilitarizacija su boje rješenje za BiH od članstva u NATO.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...