proširiti istragu u slučaju 200 opljačkanih građana
ponedeljak, 08 jun 2009 00:00
Centar za humanu politiku uputio je danas zahtjev nadležnim tužilaštvima, policijskim agencijama i VSTS da prošire istragu u slučaju preko 200 prevarenih i opljačkanih građana iz Doboja, zbog sumnje da se radi o organizovanom kriminalu, u koji su, osim Milenka Božića, uključeni advokati i pojedinci iz političkih stranaka i institucija entitetske i lokalne vlasti, postojanja scenarija za ruganje pravdi, sprdanja sa opljačkanim građanima i izbjegavanja odgovornost i činjenice da je izvršenjem ovog krivičnog djela opljačkanim građanima, opštini i RS nanesena šteta veća od 10 miliona KM, kao i da je više lica steklo protivpravnu imovinsku korist približne vrijednosti.

Zatraženo je da se ispita odgovornost  načelnika opštine Doboj kao jednog od osnivača udruženja „Složno“,  koje je osnovano sa ciljem da se izvrši krivično djelo prevare i druga krivična djela i besplatno dobije građevinski materijal i druge pogodnosti po osnovu navodne izgradnje stanova za izbjeglo i raseljeno stanovništvo. Takođe je zatraženo da se ispita odgovornost bivšeg predsjednika vlade RS i drugih pojedinaca iz entitetskih institucija koje su obezbijedile besplatnu dodjelu građevinskog materijala, knjiženje bespravno izgrađenih stanova, korištenje bespravno izgrađenih objekata kao hipoteke za kreditno zaduženje i druge pogodnosti za navodnu izgradnju stanova za izbjeglo i raseljeno stanovništvo. Posebno treba ispitati odgovornost pojedinaca iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS zbog nepravovremenog i nesavjesnog izvršavanja poslova na sprečavanju, otkrivanju i prijavljivanju ovog krivičnog djela, tužioca iz dobojskog i drugih tužilaštava zbog nepravovremene reakcije i drugih propusta u vezi otkrivanja ovog djela,  sprovođenja istrage i zastupanja optužnice i sudija koje se omogućile razvlačenje postupka i donošenje odluka, kojim se ugrožavaju interesi prevarenih i opljačkanih građana.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...