predstavljeni rezultati izvještaja o ostvarenom napretku u pristupu uslugama zdravstvene zaštite u privatnom sektoru
petak, 24 april 2009 00:00
Centar za humanu politiku predstavio je danas u Banjaluci rezultate izvještaja o ostvarenom napretku u pristupu zdravstvenoj zaštiti u privatnom sektoru za osigurana lica u BiH, čime je započela kampanja zagovaranja boljeg pristupa zdravstvenoj zaštiti u privatnom sektoru za osigurana lica u BiH.

Ovu kampanju sprovodiće Centar za humanu politiku u partnerstvu sa Udruženjem doktora medicine privatne prakse RS i Asocijacijom ljakara privatne prakse u FBiH, uz podršku Centara civilnih inicijativa.  

Rezultati pokazuju da BiH nema dovoljno razvijen privatni zdravstveni sektor (ukupno registrovano 1638 privatnih zdravstvenih ustanova, od čega je 72% privatnih apoteka i stomatoloških ordinacija). Oko 2/3 privatnih zdravstvenih ustanova nalazi se u kantonalnim i regionalnim centrima, dok u oko 1/3 opština u BiH nema privatnih zdravstvenih ustanova. BiH zaostaje po razvijenosti privatnog zdravstvenog sektora u odnosu na Hrvatsku, koja ima preko četiri puta više privatnih stomatoloških ordinacija i preko dva puta više privatnih specijalističkih ambulanti. Rezultati pokazuju da je u BiH od 2006. do 2009. godine povećan preko pet puta broj zaključenih ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama  i učešće troškova ovih ugovorenih usluga u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite. Od ukupnog broja ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama u BiH, oko 75% se odnosi na privatne apoteke (u Federacija BiH 90%, a u RS 68%). Oko 22% privatnih zdravstvenih ustanova u BiH ima zaključene ugovore o uslugama zdravstvene zaštite sa zavodima i fondovima zdravstvenog osiguranja.

Rezultati anketnog istraživanja sa građanima iz BiH,koji imaju obavezno zdravstveno osiguranje, pokazuju da 53% građana koristi usluge zdravstvene zaštite u privatnim ustanovama koje plaćaju po punoj cijeni, da 41% građana smatra da su bolje usluge zdravstvene zaštite u privatnim, nego u javnim zdravstvenim ustanovama, da 48% građana smatra da bi trebali imati mogućnost korištenja usluga zdravstvene zaštite u svim privatnim ustanovama na teret osiguranja i da 63% građana smatra da bi samo određene usluge zdravstvene zaštite prije koristili u privatnim, nego u javnim ustanovama.  

Rezultati anketnog istraživanja sa predstavnicima privatnih zdravstvenih ustanova iz BiH pokazuju da je 88% privatnih zdravstvenih ustanova zainteresovano za ugovaranje usluga zdravstvene zaštite sa zavodima i fondovima zdravstvenog osiguranja, da je 80% privatnih zdravstvenih ustanova nezadovoljno sadašnjim uslovima ugovaranja usluga zdravstvene zaštite sa zavodima i fondovima zdravstvenog osiguranja i da 71% privatnih zdravstvenih ustanova podržava u potpunosti ili ima razumijevanja za politiku opreznog i postepenog otvaranja prema privatnom zdravstvenom sektoru.

Preporučuje se (1) veća uključenost privatnih zdravstvenih ustanova u javno zdravstvo, (2) ubrzanje procesa ugovaranja sa privatnim zdravstvenim ustanovama za usluge zdravstvene zaštite koje ne pružaju javne ustanove, na koje se mora dugo čekati i kojima se obezbjeđuje veća dostupnost za osigurana lica, (3) otvaranje ili ubrzanje procesa javno-privatnog partnerstva i uključivanja privatnih zdravstvenih ustanova u javno zdravstvo sa ciljem da se obezbijedi  potrebna konkurencija i mogućnost većeg izbora za osigurana lica, (4) dogradnja kriterija i uslova ugovaranja usluga zdravstvene zaštite, kako bi  postali fleksibilniji u pogledu cijena i drugih uslova ugovaranja, (5) uvođenje poboljšanog sistema evaluacije i monitoringa ugovorenih usluga zdravstvene zaštite i javno objavljivanje podataka o ugovorenim uslugama zdravstvene zaštite koji se odnose na čekanje, kvalitet, zadovoljstvo, dostupnost i slično, (6) podsticanje ugovaranja određenih usluga zdravstvene zaštite sa privatnim ustanovama, (7) bolja zaštita javnog interesa kroz regulisanje rada u oba sektora i sprečavanje štetnih interesnih sprega pojedinaca ili grupa iz javnog i privatnog zdravstvenog sektora i (8) značajno smanjenje broja osiguranih lica koji koriste neugovorene usluge zdravstvene zaštite u privatnim ustanovama.

Komplean izvještaj možete pogledati ovdje.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...