demilitarizacija je najbolje rješenje
četvrtak, 01 septembar 2005 01:00
Povodom poslednjih stavova Predsjednika, Vlade , Narodne skupštine i stranačkih lidera u RS o reformi odbrane i prenosu entitetske nadležnosti iz ove oblasti u nadležnost institucija BiH, želimo da ukažemo na nekoliko bitnih činjenica koje se odnose na potrebu za reformom, nepricipijelnost domaćih političara, namjenu buduće vojne strukture i ulogu predstavnika međunarodne zajednice.

Potreba za reformom u oblasti odbrane i drugim oblastima u BiH je nesporna. Postojanje dvije ili tri vojske u jednoj zemlji bilo je neodrživo. Reforma odbrane i njene vojne komponente u BiH imala je samo dva moguća rješenja: demilitarizacija ili jedinstvena, odnosno zajednička odbrambena i vojna struktura. Naš je stav da je demilitarizacija bila najbolje rješenje za građane i narode u BiH.

Prema stranačkim i izbornim programima na poslednjim izborima Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa su se nedvosmisleno zalagale za očuvanje Vojske RS, dok se Stranka nezavisnih socijaldemokrata zalagala za demilitarizaciju BiH. Naš je stav da Predsjednik RS, Vlada RS i poslanici u Narodnoj skupštini RS iz SDS, PDP i SNSD nisu imali mandat dobijen od građana na izborima za odluke o reformi odbrane i prenosu entitetske nadležnosti na institucije BiH, a njihovo ponašanje je klasičan primjer političke prevare i neodgovornosti.

Naša je procjena da će buduća vojna struktura u BiH biti prvenstveno korištena na iračkom i sličnim ratištima, što, između ostalog, potvrđuje i izjava predsjednika RS. Prema našem dubokom uvjerenju ovakva namjena vojske nije u interesu građana i naroda BiH.

Centar za humanu politiku ne podržava metode pritiska i nagodbe predstavnika međunarodne zajednice sa kompromitovanim političarima iz RS i BiH za dobijanje saglasnosti za ovu reformu i druga projektovana rješenja budućeg uređenje BiH. Ovakva uloga predstavnika međunarodne zajednice nije u interesu građana i naroda BiH iz više razloga: ona obezbjeđuje održavanje na vlasti i političkoj sceni RS i BiH kriminalizovane i neodgovorne političke strukture, onemogućava aktivniju i odgovorniju ulogu domaćih političara u kreiranju najboljih rješenja za građane i narode BiH, amnestira od političke i krivične odgovornosti domaće političare i ne doprinosi uspostavi demokratskih principa i institucija u BiH.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...