centralna izborna komisija pristrasna
srijeda, 24 septembar 2008 00:00
Centar za humanu politiku uputio je otvoreno pismo predsjedniku Centralne izborne komisije, u kojem njihov postupak izdavanja javnog saopštenja i podnošenja krivične prijave Tužilaštvu BiH  protiv jednog od učesnika izbornog procesa u opštini Doboj  smatra pristrasnim,  neodgovornim i pokušajem  pritiska, zastrašivanja ili direktnog uticaja na rezultate izbora prije izbora.

Ovakvim postupkom Centralna izborna komisija se svrstala na stranu onih koji u opštini Doboj stvarno vrše organizovano i kontinuirano  podmićivanje pri izborima ili glasanju, povredu slobodnog opredjeljenja birača i druga krivična djela dodjelom stipendija i drugih pomoći ili koristi, o čemu su ovaj centar i drugi podnijeli više krivičnih prijava i o čemu se vode istrage u nadležnim tužilaštvima. U pismu se navodi da su Branko Petrić i još neki članovi Centralne izborne komisije, koji su pod uticajem određenih političkih stranaka ili drugim nedozvoljenim eksternim uticajem, u ovom slučaju postali pristrasni i nedostojni funkcije koje obavljaju.

Centralnoj izbornoj komisiji posebno se zamjera što se na odgovoran način ne bavi problemom nezakonitog finansiranja političkih stranaka, sukoba interesa, krađom izbora i stvarnim krivičnim djelima u vezi organizovanog podmićivanja, povrede slobode opredjeljenja birača, izbornih prevara i slično. Predsjedniku i članovima Centralne izborne komisije upućen je poziv da stvarno i iskreno demonstriraju potpunu nezavisnost i nepristrasnost u svom radu ili da podnesu ostavke.

Centar za humanu politiku podnio je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH  protiv odgovornih iz Centralne izborne komisije zbog sumnje da su izvršili krivična djela lažnog prijavljivanja, zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i nesavjesnog rada u službi u ovom i drugim slučajevima. Upućen je i zahtjev Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da hitno razmotri ozbiljan problem prisutne zavisnosti, pristrasnosti i nezakonitosti u radu Centralne izborne komisije i da preduzme adekvatne mjere.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...