za pravobranioca rs ponovo izabrana osoba koja štiti privatne i kriminalne interese
Napisao snp   
četvrtak, 03 novembar 2011 00:00
Centar za humanu politiku zatražio je od predsjednika Narodne skupštine RS i ministra pravde RS objašnjenje zbog čega su dozvolili da  se za pravobranioca RS ponovo  izabere  osoba  za koju postoje dokazi da je, umjesto javnog, štitila privatne interese i sumnja  da je korumpirana.

Centar za humanu politiku je 2008. godine uputio predsjedniku Narodne skupštine RS inicijativu za razrješenje pravobranioca RS zbog toga što je, suprotno mišljenju svog zamjenika iz Doboja, omogućio zamjenu poslovnih prostora između opštine Doboj i privatne firme „Slatka tajna“, prilikom čega je opština oštećena za više od 2 miliona KM.  Izbor korumpirane osobe na čelnu funkciju institucije koja treba da štiti javni interes je još jedno sprdanje sa ustavom, zakonom, pravdom, javnim interesom i borbom protiv korupcije, kao i dokaz da naši političari, umjesto većinskog, zastupanju manjinske i kriminalne interese.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...