konstituisanje vlasti u bih nije završeno ni nakon 222 dana od izbora
Napisao chp   
petak, 13 maj 2011 00:00
Na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu Centar za humanu politiku predstavio je analizu izbora i publikaciju „Izbori u BiH 2006. i 2010. godine, obećanja, rezultati i imovina“.

Na izborima je učestvovalo 39 političkih stranaka, 11 koalicija  i 13 nezavisnih kandidata. Prvi put na opštim izborima učestvovalo je 43% prijavljenih stranaka. Predizborna kampanja bila je uglavnom manipulativna i koruptivana, a programski nedovoljno ubjedljiva ili već viđena. Prijavljeno je 10 miliona KM troškova u predizbornoj kampanji ili oko 10% u odnosu na stvarne troškove. Osim nezakonitog pribavljanja sredstava, koruptivna predizborna kampanja podrazumjevala je kupovinu mjesta u biračkim odborima, nedozvoljeno oglašavanje prije početka predizborne kampanje, oglašavanje na nedozvoljenim mjestima i podmićivanje birača i članova organa za sprovođenje izbora.

Na izbore je izašlo 56,3% registrovanih birača. Manje povećanje izlaznosti na izbore u FBiH i manji pad izlaznosti u RS, u odnosu na prethodne izbore, mogu se dovesti u vezu sa stranačkom i nevladinom kampanjom, nezadovoljstvom vlašću i mogućnošću boljeg izbora. Mandate u parlamentima osvojilo je 26 političkih stranaka. SDP je ostvario najbolje  rezultate na državnom, federalnom i kantonalnom nivou vlasti, a SNSD u RS. Od vladajućih stranaka bolje rezultate ostvarili su HDZBiH, DNS i SP sa PUP, a slabije SBiH, SDA, SNSD i HDZ1990. Prijavljeni troškovi parlamentarnih stranaka po osvojenom glasu na izborima kretali su se od 2,14 do 22,00 KM. Najozbiljnije izborne nezakonitosti bile su glasanje u ime odsutnih, dopisivanje direktnih glasova i činjenje nevažećim glasačkih listića. Na ovim izborima povećan je broj nevažećih glasačkih listića u odnosu na prethodne izbore i kretao se od 5,6% za NSRS do 9,9% za člana državnog predsjedništva iz RS. Organi za sprovođenje izbora procesuirali su manje od 10% nezakonitosti u predizbornom, izbornom i poslijeizbornom periodu, a tužilaštva manje od 1% izvršenih krivičnih djela u ovoj oblasti.

U RS konstituisanje entitetske vlasti završeno je nakon 88 dana, a u FBiH  nakon 167 dana od izbora. Državna vlast nije konstituisana ni nakon što je prošlo  222 dana od izbora.

Kada bi obećanja iz programa nove vlade RS bila potpuno ispunjena, onda bi za 4 godine  građani imali jaču poziciju RS,  evropske standarde, bolju regionalnu saradnju, manje kriminala, manje zaposlenih u javnoj administraciji, manje budžetske troškove, bolje upravljanje prostorom, bolje zaštićenu životnu sredinu, razvojnu javnu potrošnju, bolju naplatu javnih prihoda,  godišnje investicije od 20% BDP, smanjenu nezaposlenost, bolju pokrivenost uvoza izvozom, ukinute  administrativne barijere za poslovanje, nove energetske resurse,  veće ućešće industrijske proizvodnje u BDP, smanjen uvoz poljoprivrednih proizvoda, izgrađeno 150 km autoputeva, bolju zaštitu od poplava, razvijeniji turizam, napredak u lokalnom razvoju, smanjenu depopulaciju iz  ruralnih područja, restruktuirana javna preduzeća sa boljim rezultatima poslovanja, smanjeno siromaštvo, reformisan penzioni sistem i veće penzije,  javno zdravstvo sa novim sistemom plaćanja, uslugama i kapacitetima i razvijenije obrazovanje, nauku i kulturu.

Kada bi obećanja iz izbornih programa vladajućih stranaka iz FBiH bila potpuno ispunjena, onda bi za 4 godine  građani ovog entiteta  imali  promijenjen ustav, bolje zakonodavstvo, bolju javnu upravu, bolje pravosuđe, znatno manje kriminala, oduzetu nezakonito stečenu imovinu,  manje i pravednije poreze, bolju javnu potrošnju sa naglašenom razvojnom komponentom, revidiranu privatizaciju,  bolje upravljanje prostorom, bolje zaštićenu životnu sredinu, ubrzan ekonomski razvoj sa godišnjim rastom BDP od 10%, rast zaposlenosti 5% godišnje i smanjenu nezaposlenost, monetarnu i makroekonomsku stabilnost, bolje bankarstvo, pokrivenost uvoza izvozom 65%, razvijeniju industriju, izgrađene nove elektroenergetske kapacitetete i povećanu proizvodnju električne energije za dva puta, razvijeniju poljoprivredu i selo, veće podsticaje u poljoprivredi, izgrađenih novih 140 km putne infrastrukture sa najmanje 76 km novih autoputeva, obnovljenu i elektrificiranu željezničku infrastrukturu, restruktuirana i bolje upravljana javna preduzeća, bolju socijalnu zaštitu, veće penzije koje iznose najmanje 50% prosječne plate, bolju zdravstvenu zaštitu za sve građane sa mogućnošću izbora ljekara i lijekova, bolje obrazovanje sa povećanim upisom, novim programima i većom budžetskom podrškom, razvoj nauke finansiran sa 2% budžeta, razvijeniju kulturu, razvijeniji sport i povratak  svih registrovanih izbjeglih i raseljenih.

U predizbornom, izbornom i poslijeizbornom periodu identifikovano je više  ozbiljnih problema u izbornom i političkom sistemu:

(1) deficit kredibilne stranačke alternative i izborne ponude koja bi obezbjedila izbor odgovornije, uspješnije i manje korumpirane vlasti,
(2) sve prisutnije koruptivno ponašanje u predizbornoj kampanji i izborima  koje niko ne sankcioniše i što izbore čini uglavnom nepoštenim,
(3) uglavnom pristrasan i nezakonit rad stranačkih lokalnih izbornih komisija i biračkih odbora,
(4) izborni rezultat koji pokazuje da uglavnom nema izgrađene kulture izbornog kažnjavanja i da građani dominantno glasaju sa stranke sa jednonacionalnim biračkim tijelom podržavajući suprostavljene programske koncepte, tražeći najboljeg političkog zaštitnika nacionalnog interesa ili glasajući u strahu da im „drugi“ ne izaberu vlast,
(5) manjak odgovornosti i kapaciteta za uvažavanje realnih razlika, pregovaranje i pravljenje kompromisa,
(6) nepostojanje ustavnog ili zakonskog roka za završetak konstituisanja zakonodavne i izvršne vlasti.

Kompletnu analizu izbora možete pogledati ovdje.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...