rušitelji nisu bili na mjestu zločina
nedelja, 24 jul 2005 01:00
Predstavnici lokalne vlasti i kadrovi iz Doboja na najvišim funkcijama u institucijama entitetske i državne vlasti, svojim odsudstvom sa današnjeg slavlja posvete novoobnovljene župne crkve u Doboju, po ko zna koji put su pokazali svoju političku nekulturu i primitivizam, nacionalnu neodgovornost, neprincipijelnost i očiglednu nespremnost da prihvate i podrže stvarno pomirenje i ohrabre brži povratak protjeranog nesrpskog stanovništva na područje grada i opštine Doboj.

Odsustvo načelnika opštine i člana predsjedništva Bosne i Hercegovine ne iznenađuje nas, jer smatramo da je njihova direktna odgovornosti za rušenje ove i drugih bogomolja u ratu dovoljan razlog da ne budu prisutni na ovom mjestu.

Predstavnici Srpske pravoslavne crkve imali su vjersku, hrišćansku i nacionalnu obavezu da budu prisutni ovom događaju. Nažalost, dio sveštenstva ove crkve u kontinuitetu od 1992. godine otvoreno podržava pogrešnu, anacionalnu, šovinističku i kriminalno-mafijašku politiku i političare u opštini Doboj i Republici Srpskoj.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...