po čijim zahtjevima specijalno tužilaštvo rs sprovodi istrage
Napisao chp   
četvrtak, 25 mart 2010 00:00
Centar za humanu politiku uputio je danas otvoreno pismo Miodragu Bajiću, glavnom specijalnom tužiocu i Miloradu Novkoviću, predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, povodom hapšenja i istrage protiv više lica iz Investiciono-razvojne banke RS i Medicinske elektronike  po zahtjevu Vlade RS.

U otvorenom pismu glavnom specijalnom tužiocu navodi se da je Centar za humanu politiku u protekle četiri godine Specijalnom tužilaštvu RS podnio više zahtjeva ili prijava zbog sumnje da su odgovorna lica iz institucija entitetske i lokalne vlasti izvršila najteža krivična djela organizovanog i privrednog kriminala i oštetila budžete za više od milijardu KM, koje je ovo tužilaštvo ignorisalo. Posebno se ističe poslednja prijava protiv odgovornih lica iz Poreske uprave RS zbog sumnje da su kao organizovana grupa izvršili više krivičnih djela kada su propustili da naplate više od milijardu KM javnih prihoda i više prijava protiv načelnika opštine Doboj i drugih zbog sumnje da su kao organizovana grupa u proteklih osam godina izvršili više krivičnih djela, prilikom čega su ovu opštinu oštetili za oko 30 miliona KM.  

Od glavnog specijalnog tužioca se traži da ovom centru i javnosti odgovori zbog čega se ravnopravno ne tretiraju sve prijave i zahtjevi, po kojim kriterijima ovo tužilaštvo pokreće istrage u svakom stotom slučaju iz njegove nadležnosti i da li Specijalno tužilaštvo RS selektivno postupa samo po zahtjevu ili uz saglasnost Vlade RS i drugih centara moći, a od predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća se traži da odgovori zbog čega se toleriše ovakva praksa?
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...