ispitati zašto nije bilo istrage o pozadini ubistva i da li je bilo uticaja na presudu
Napisao chp   
ponedeljak, 08 mart 2010 00:00
Centar za humanu politiku uputio je danas Visokom sudskom i tužilačkom vijeću pritužbu kojom traži da se ispita odgovornost zbog čega nije bilo istrage o pozadini ubistva Branislava Garića i da li je bilo nedozvoljenog uticaja na sud prilikom izricanja prvostepene oslobađajuće presude za ovo ubistvo. Postoji sumnja da je neko iz lokalne vlasti obećao osobi koja je ubila Branislava Garića oslobađajuću presudu, ako odustane od davanja izjava u istrazi i svjedočenja koje bi mogle rasvijetliti pozadinu ubistva i krivično kompromitovati druge odgovorne osobe iz lokalne vlasti. Osoba koja je ubila Branislava Garića ima informacije o tome pod kojim uslovima je dobijala poslove od opštine, građevinsko zemljište za izgradnju objekata, građevinske i upotrebne dozvole, izmjene regulacionih planova, povoljne uslove za plaćanje budžetskih naknada, naklonost građevinske inspekcije i slično, kao i koliko, na koji način i kome iz lokalne vlasti  je morala plaćati sve ovo. Centar za humanu politiku je prije i poslije ovog ubistva upozoravao na korumpiranost i nesposobnost dobojskog pravosuđa i policije, tražio od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i direktora policije RS da kadrovski ojačaju dobojsko tužilaštvo i policiju i predlagao da se u istragu u ovom i drugim slučajevima organizovanog i privrednog kriminala uključe državno, entitetsko i specijalno tužilaštvo.

Centar za humanu politiku očekuje da će prvostepena oslobađajuća presuda biti ukinuta, kao i da će se nadležne institucije početi ozbiljnije baviti Dobojem kako bi bila spriječena buduća ubistva i višemilionska pljačka budžetskih i drugih javnih resursa. Za Garićem jedino žali njegova porodica i bliža rodbina, koji su sa razlogom nezadovoljni prvostepenom oslobađajućom presudom, a svi drugi skupljaju jeftine političke poene, skreću pažnju sa pozadine ubistva, lešinare ili su plaćene narikače.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...