dopuna prijave o sukobu interesa za dobojskog predsjednika skupštine opštine
Napisao chp   
srijeda, 03 mart 2010 00:00
Centar za humanu politiku uputio je danas Republičkoj komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS i Centralnoj izbornoj komisiji dopunjenu prijavu o sukobu interesa za Enesa Suljkanovića, predsjednika skupštine opštine Doboj. U dopuni prijave navodi se da prijavljeni nastavlja biti u sukobu interesa, jer je kao predsjednik skupštine opštine i predsjednik izvršnog odbora rukometnog turnira Doboj, na sjednici skupštine opštine od 26.02.2009. godine  glasao za i potpisao zaključak o prihvatanju odluka načelnika opštine broj 02-022-04-39/10 i 02-022-04-56/10 o angažovanju budžetskih sredstava u ukupnom iznosu od 65.000 KM na ime plaćanja troškova rukometnog turnira. Takođe je ukazano da postoji mogućnost da prijavljeni prilikom izbora na funkciju predsjednika skupštine opštine Centralnoj izbornoj komisiji nije dao ili je dao netačnu pismenu izjavu o ovom i drugim sukobima interesa.

Od Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS zatraženo je da ubrza postupak protiv ovog i drugih prijavljenih za sukob interesa u opštini Doboj i izreknete adekvatne sankcije. Takođe je zatraženo da ova komisija pokrene postupak za harmonizaciju odredbi o sankcijama sa drugim entitetom i BiH, kako bi one bile strožije i pravičnije.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...