strane sudije i tužioci, još jedna lažna dilema
Napisao chp   
srijeda, 05 avgust 2009 00:00
Centar za humanu politiku smatra da je pitanje ostanka ili odlaska stranih sudija i tužioca još jedna lažna dilema, a da je suštinski problem kako uspostaviti nezavisno, profesionalno i efikasno  pravosuđe u Bosni i Hercegovini. Nama treba pravosuđe koje će biti sposobno da uspješno procesuira sve odgovorne za ratne zločine, organizovani i privredni kriminal i kriminal u koji su direktno ili indirektno uključeni predstavnici institucija vlasti i stranačka elita.

Pravosuđe koje samo sebe bira i samo sebi odgovara, koje štiti većinu odgovornih za ratne zločine, organizovani i privredni kriminal, koje ne oduzima opljačkanu imovinu, koje ima dva miliona neriješenih predmeta i čiji je rezultat blizu nule, kada se radi o krivičnom procesuiranju odgovornih iz institucija vlasti i stranačkih elita,  po volji je domaćih političara i predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Razlika je samo u tome, što domaći političari imaju strah od upotrebe stranih sudija i tužioca za njihov krivični progon, zbog neposlušnosti ili drugih razloga. U našem pravosuđu, koje je kreacija međunarodne zajednice, oko 1% stranih sudija  i tužioca, nisu rješenje problema, već održavanje stanja koje treba da opravda međunarodno prisustvo i dokaže bosansko-hercegovačku nezrelost da uspostavi efikasne institucije vlasti.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...