manipulacija nacionalnim i entitetskim obilježjima
utorak, 27 jul 2004 01:00
Zbog čega je inicijativa za ocjenu ustavnosti zakona o grbu, zastavi, himni, slavama i svetkovinama RS, koju je Ustavnom sudu uputio član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Sulejman Tihić, izazvala žestoke reakcije političara iz RS i kakvo stvarno značenje ima ova već više puta igrana politička predstava?

Svaki građanin BiH ima pravo da pokrene inicijativu za ocjenu ustavnosti, tako da ni inicijativa g. Tihića za svakog ozbiljnog političara ne bi trebala biti sporna sa pravnog, političkog, interesnog ili nekog drugog stanovišta. Orkestrirana reakcija političara iz RS na ovu inicijativu mogla bi samo značiti pokušaj pritiska na Ustavni sud koji jedini može donijeti odluku o ovoj inicijativi, izraz nepoštivanja i nepovjerenja u institucije koje trebaju obezbijediti vladavinu prava i manjak demokratske političke kulture.

Sasvim je drugo pitanje, čega su svjesni i političari iz RS, što izvršene ustavne promjene koje osiguravaju konstitutiivnost sva tri naroda u BiH i entitetima otvaraju neminovan proces revizije i promjene mnogih rješenja koja su kreirale jednonacionalne i šovinističke političke elite u proteklom periodu. Očigledno je da nema odgovornosti i spremnosti za političko usaglašavanje različitih interesa tri konstituitivna naroda o nekim otvorenim pitanjima, bez čega je nemoguće graditi stabilnu i perspektivnu BiH, koja želi biti dio ujedinjene Evrope.

Ponovo se u izbornoj godini organizuju ovakve i slične političke predstave sa ciljem da se odvuče pažnja sa ozbiljnih ekonomskih, socijalnih i društvenih problema u BiH koje vladajuće strukture nisu sposobne riješiti, kao i da se manipuliše nacionalnim osjećanjima kako bi se ojačale pozicije političkih elita pred ovogodišnje lokalne izbore. Treba se samo prisjetiti da slične reakakcije političara iz RS u slučaju rješavanja statusa Brčkog, ustavnih promjena, reforme odbrane i slično nisu imale nikakvog efekta na konačno rješenje ovih pitanja.
 
referendumska sprdačina
Referendum je oblik neposredne demokratije, čija bi primjena trebala da umanji ozbiljne nedostatke posredne ili predstavničke demokratije. U Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim zemljama koje su napredovale u osvajanju demokratije, održavanje referenduma i pitanja o kojim se građani izjašnjavanju je uređeno i  ima uglavnom obavezujuće dejstvo na odluke koje donose najviši organi vlasti. Priča o referendumu u BiH je obična sprdačina sa demokratijom, narodima i problemom, kao što se domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice godinama sprdaju sa građanima i narodima kada govore o uspjesima, poštenim izborima, vladavini prava, reformisanom pravosuđu, borbi protiv kriminala, socijalnoj pravdi, izgradnji autoputeva, zapošljavanju,  pomirenju, povratku, zaštiti nacionalnih interesa,  evroatlanskim integracijama i slično.
opširnije...
 
izbori nepošteni, demokratija na čekanju
Svi dosadašnji i naredni višestranački izbori u BiH bili su i biće uglavnom nepošteni. Osnovni problem izbora u BiH nisu otvorene ili zatvorene liste, izborni cenzus od 3% ili 5%, uskraćena prava ostalim da se kandiduju na izborima za određene funkcije, broj žena na izbornim listama i slično, već učestvovanje na izborima i u vlasti zbog ličnih interesa i bogaćenja, manipulacija nacionalnim podjelama i strahovima, nezakonito finansiranje političkih stranka, zloupotreba javnih resursa za stranačke i izborne ciljeve, podmićivanje birača  i druge izborne prevare, zavisni i pristrasni organi za sprovođenje izbora i odsustvo adekvatne kontrole i sankcija.
opširnije...
 
čekajući izbore
Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.
opširnije...